Potpisan Kolektivni ugovor društva OV – Održavanje vagona

Zagreb, 12.11.2020. godine potpisan je novi Kolektivni ugovor društva OV – Održavanje vagona. Potpisali su ga Dražen Varga, predsjednik SRRŽV Čakovec, Ivan Forgač, predsjednik SHŽ i predsjednik Uprave Boris Gobac.
U sklopu pregovora održano je osam sastanaka pregovaračkih odbora. Osnova za pregovore bio je dosadašnji Kolektivni ugovor uz zahtjeve za povećanje plaće, uvođenje neoporezive naknade za topli obrok, povećanje prava za naknadu za prijevoz i niz drugih poboljšanja dosadašnjeg kolektivnog ugovora.
Potpisivanje novog Kolektivnog ugovora od iznimne je važnosti kako bi s spriječila mogućnost smanjenja prava radnika zbog neizvjesnosti oko privatizacije OV-a i/ili HŽ Carga.

Otvorene ponude za ulaganje u društvo TŽV Gredelj

Otvorene su ponude za ulaganje u društvo TŽV Gredelj d.o.o. u stečaju od kojih je valjana bila ona od društva Tatravagonka a.s.

U nastavku prenosimo obavijest o tome stečajnog upravitelja Tomislava Đuričina.

 

Dana 15. rujna 2020. godine na 26. sjednici Odbora vjerovnika otvorene su sve ponude vezane uz iskazivanje interesa sukladno raspisanom Javnom pozivu investitorima za ulaganje u društvo TŽV Gredelj d.o.o. u stečaju koje su pristigle sukladno dokumentaciji do 15.09.2020. godine do 14:00 sati.

 

Pristigle su ukupno dvije ponude u zatvorenim kovertama, te jedan dopis društva Stadler Rail AG iz Švicarske. Društvo Stadler u svom dopisu obavještava članove odbora vjerovnika da u ovom trenutku nije u stanju dati pravno obvezujuću ponudu za Gredelj

 

Prispjele ponude su društva DOK-ING d.o.o. iz Zagreba i društva TATRAVAGONKA a.s., Poprad, Štefanikova 87/53, Slovačka.

 

Ponuda društva DOK-ING d.o.o. nije sastavljena u skladu s uvjetima navedenima u objavljenom javnom pozivu, te nema priloge koji su propisani javnim pozivom, stoga se utvrđuje da je ponuda društva DOK-ING d.o.o nevaljana, te je društvo TŽV Gredelj d.o.o. stečaju obvezno odbiti takvu ponudu sukladno točci 15. javnog poziva.

 

Ponuda društva TATRAVAGONKA a.s., Poprad, Štefanikova 87/53, Slovačka sadrži svu dokumentaciju navedenu u točci 3. javnog poziva, te traženo jamstvo za ozbiljnost ponude iz točke 12. Uz to društvo je dostavilo i popratno pismo uz ponudu od 14. rujna 2020. godine, koje je pročitano prilikom ocjenjivanja prispjele ponude.

 

Sukladno odluci skupštine vjerovnika od 12. prosinca 2012. te prispjeloj i odabranoj ponudi pristupit će se izradi nacrta stečajnog plana prema odredbama Stečajnog zakona a sve radi održivosti nastavka poslovanja kroz spomenuti stečajni plan.

 

 

Stečajni upravitelj

Tomislav Đuričin, MBA

Dok-Ing želi preuzeti Gredelj u stečaju, imaju plan za oživljavanje

Poslovni.hr, Iz Udruge radničkih sindikata Hrvatske podržavaju ovo preuzimanje te njihov Željko Starčević koji zastupa većinu radnika navodi da čekaju odluku Odbora vjerovnika.

Vjerovnici stečajnog dužnika TŽV Gredelj, u ovom dugotrajnom stečaju zastupljeni su i kroz predstavnike u Odboru vjerovnika, na kojima je danas ponovo značajna odluka.

Na 25. sjednici danas bi se u sjedištu tvrtke trebali okupiti njegovi članovi oko glavne točke dnevnog reda, odnosno upoznavanja s ponudom za preuzimanje TŽV Gredelj u stečaju od strane tvrtke Dok-Ing, velikog hrvatskog izvoznika.

Vlasnik Dok – Inga Vjekoslav Majetić potvrdio nam je da su nakon analize donijeli odluku te predali ponudu za preuzimanje.

Ukratko, tvrdi da imaju kompletan plan za oživljavanje Gredelja, s naglascima na nastavku poslovanja, tehnološkom unaprjeđenju te velikim potrebama oko daljnjeg zapošljavanja, uz postojećih oko 400 radnika, koliko ih je angažirano na poslovima u okviru stečajnog postupka.

“Donosimo nove tehnologije, znanja i radna mjesta! U Gredelju bi radilo ukupno između 1100 i 1200 radnika”, izričit je Majetić.

Dobiju li podršku vjerovnika, Dok-Ing u sinergiji s američkim partnerom – tvrtkom NRE, kaže, ovim preuzimanjem namjerava realizirati planove glede širenja poslovanja Gredelja u svjetskim razmjerima.

800 milijuna kuna iznose potraživanja u stečaju TŽV Gredelja, a četiri su razlučna vjerovnika

Za NRE, tvrtku u vlasništvu američkih privatnih poduzetnika, Gredelj je godinama prerađivao lokomotive prema standardima naručitelja, i u tom kontekstu izvršio usluge na nekoliko stotina lokomotiva. Glede pojedinosti ponude koje se tiču financijske težine, Majetić se posve razumljivo nije htio očitovati, jer je ponuda u osjetljivoj fazi upoznavanja od strane Odbora vjerovnika.

“Tvrdim da jedino Dok-Ing može nastaviti proizvodnju Gredelja u Hrvatskoj. Kako je posrijedi najveća poslijeratna investicija u izgradnju nove zagrebačke tvornice, i Vlada bi se trebala pitati za budućnost Gredelja, jer nije prihvatljivo da u suprotnom slučaju npr. likvidacije tvrtke sve to propadne”, iznosi Majetić.

Iz Udruge radničkih sindikata Hrvatske podržavaju ovo preuzimanje te njihov Željko Starčević koji zastupa većinu radnika navodi da sa zanimanjem čekaju odluku Odbora vjerovnika.

“Ova stečajna trakavica traje već 8 godina, a 50 bivših radnika koji su vjerovnici u međuvremenu su i umrli. Nama radnicima je svejedno tko će doći kao vlasnik, samo da radnici dobiju ugovor za stalno i da tvrtka funkcionira, no ipak vjerujemo da će Dok-Ing sa svojim strateškim partnerima raditi odličan posao u niši šinskih vozila – ZET-ov tramvaja te HŽ-ovih novih prigradskih i regionalnih vlakova i lokomotiva, što je u interesu i hrvatske Vlade“, komentirao je Starčević.

Dok-Ing je naglašeno razvojna tvrtka s programima na strojevima koji najviše pridonose sigurnosti ljudi na različnim područjima rada. Najveće rezultate bilježe na tržištima Amerike i Afrike.

U core biznisu najveći izvoz imaju prema američkoj vladi, što Majetić ističe, dodajući i kako smatra prirodnim nastaviti zajednički posao, što znači osvajanje tržišta kroz reference koje imaju.

“Samo preuzimanje TŽV Gredelj pritom uopće nema utjecaja na naše temeljno poslovanje, već je za Gredelj znatna podrška naša svjetska reputacija i inovativnost koju donosimo sa svojim prisustvom”, kaže Majetić.

Ovo je ukupno druga ponuda, nakon prošlogodišnje od strane finske tvrtke (inače neprihvatljive vjerovnicima), a kojom se otvara perspektiva za okončanje stečaja. Stečajni upravitelj Tomislav Đuričin navodi da je u tijeku i dubinsko snimanje od strane dvije strane tvrtke iz željezničkog biznisa.

Moguće je da će odluka Odbora vjerovnika biti da se ponuda Dok – Inga otvori, a moguće je i da će se pričekati ostala dva investitora, kaže upravitelj. Potraživanja u ovom stečaju iznose oko 800 milijuna kuna, a četiri su razlučna vjerovnika.

Održana sjednica skupštine Sindikata Tvornice šećera Virovitica

Virovitica, 30.06.2020. Održana je Skupština Sindikata radnika šećerana na kojoj je izabrano novo Predsjedništvo u sastavu: Antun Smojver, Zlatko Horvat i Ivan Ojurović.

Za predsjednika je izabran Zlatko Horvat, a za dopredsjednika Antun Smojver.

Na Skupštini je ime sindikata promijenjeno u Sindikat radnika šećerana, izabrani su novi članovi Nadzornog odbora i Statutarne komisije te je usvojen novi Statut.

Od danas kreću nove gospodarske mjere u borbi protiv epidemije koronavirusa

koronavirus.hr,

Predsjednik Vlade i ministri održali su danas u Banskim dvorima konferenciju za medije na kojoj su predstavili tijek provedbe 63 Vladine mjere, koje je donijela na prošlotjednoj sjednici u svrhu pomoći gospodarstvu u vrijeme epidemije koronavirusa.

Od tri ključne mjere, dvije su na snazi već od jučer. Jednu provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, s ciljem očuvanja radnih mjesta u sektorima najviše pogođenima epidemijom koronavirusa te onim poduzetnicima koji će zbog odluka morati privremeno obustaviti svoje poslovanje. Cilj ove mjere je očuvanje radnih mjesta. Druga mjera koja je na snazi od jučer, mjera je koju provodi HAMAB BICRO u suradnji s resornim ministarstvima, a odnosi se na očuvanje likvidnosti mikro, malih i srednjih poduzetnika, odobravanjem kredita za likvidnost i obrtna sredstva, uz poček do 12 mjeseci otplate, vrlo nisku kamatnu stopu te vrlo kratak rok obrade kreditnog zahtjeva uslijed smanjenog obima potrebne dokumentacije.

Od danas stupa na snagu nova mjera iz resora Ministarstva financija, a u provedbi Porezne uprave, koja se odnosi na odgodu plaćanja pojedinih poreznih davanja, kao što su porez na dohodak ili porez na dobit te doprinosa za zdravstvo i mirovinski sustav, a nakon toga i beskamatna obročna otplata tih davanja na 24 mjeseca. Porezna uprava već od danas zaprima zahtjeve poduzetnika putem sustava e-Porezna, putem web forme pišite nam te u iznimnim slučajevima telefonskim putem.

Svi poduzetnici koji žele predati zahtjev za odgodom plaćanja poreznih davanja i doprinosa, moraju dokazati nepostojanje poreznih dugovanja većih od 200 kuna na dan podnošenja zahtjeva te navesti  pokazatelje nemogućnosti plaćanja poreza (pad prometa prethodnog mjeseca u odnosu na isti mjesec prethodne godine ili razloge manjeg prometa u naredna tri mjeseca).

Odgoda se odnosi na sva zaduženja do 20. lipnja 2020. godine, a rok odgode je tri mjeseca. Obaveza poduzetnika je temeljem prihvaćenog zahtjeva od strane Porezne uprave, da sve porezne prijave podnosi u redovitim rokovima, a Porezna uprava će temeljem tako podnijetih prijava i učinjenih zaduženja, zaduživati odgodu. Ukoliko poduzetnik u trenutnu prestanka tromjesečnog perioda odgode nema sredstava za platiti dugovanje, bit će mu omogućeno obročno plaćanje poreznih davanja i doprinosa.

Dodatno je u sustav odgode plaćanja poreznih davanja uključen i dio sustava PDV-a, što se odnosi na one poduzetnike koji su u prošloj godini imali prihode do 7,5 milijuna kuna, pod uvjetom da PDV nije naplaćen i da postoje dokazi za nelikvidnost. Njima se omogućava odgoda plaćanja do 31. srpnja i tako svaki mjesec iduće primjene. Porezna uprava će po službenoj dužnosti za sve za koje zna da su obustavili poslovanje ići u smanjivanje predujma poreza na dobit.

U dogovoru s poslovnim bankama traže se modeli odgode plaćanja kredita za poduzetnike i građane.
Ovogodišnji povrat poreza građanima krenut će već u lipnju. Kroz sredstva Državnog proračuna nadomjestit će se manjak prihoda jedinicama lokalne i regionalne samouprave te sustavu zdravstva.

SSSH i URSH sklopili sporazum o pridruživanju

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel i predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Tomislav Rajković sklopili su Sporazum o pridruživanju Udruge radničkih sindikata Hrvatske Savezu samostalnih sindikata Hrvatske.

Sporazumom su, među ostalim, utvrđena obveza poticanja suradnje na razini trgovačkih društava i ustanova u kojima djeluju organizacijski dijelovi sindikata udruženih u obje sindikalne središnjice, kao i utvrđeni poslovi koje URSH povjerava SSSH-u.

Bliža povijest je pokazala kako razbijanje sindikata i usitnjavanje sindikalne scene ne pridonosi boljoj zaštiti radnika u Hrvatskoj i njihovoj boljoj svakodnevici. Današnje potpisivanje Sporazuma o pridruživanju ovih dviju sindikalnih središnjica je veliki korak ka vraćanju radnika u zajedništvo, jer samo zajedničkim djelovanjem kroz javne politike, organiziranje sindikalnih akcija, edukaciju, kolektivno pregovaranje i dr. možemo pridonijeti boljem život naših članova, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.

Ovo je konkretiziranje slijeda događanja na terenu. Smjer je to u kojemu bi trebao ići sindikalni pokret u Hrvatskoj. Treba naći interesa za udruživanjem i pokazati veću snagu u zaustavljanju trenda napadanja i smanjenja radničkih prava. Stoga je upravo jedan od najvećih interesa ovih dviju središnjice i sindikata koji djeluju unutar njih suradnja i poboljšanje međusobnih odnosa, komentirao je predsjednik URSH Tomislav Rajković.

Predsjednik URSH – a u emisiji Revizija

Gost emisije Revizija urednika i voditelja Roberta Tomića Zubera bio je Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.

U emisiji pod nazivom Nebo nad Hrvatskom govorilo se o trenutnom stanju i budućnosti jedinog našeg avioprijevoznika Croatia Airlines, kao i utjecaju koncesionara Zračne luke “Franjo Tuđman”, države i Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo na njeno poslovanje.

Podrška URSH – a štrajku učitelja i profesora u sustavu osnovnog i srednjega školstva

URSH podržava zahtjeve sindikata iz sustava školstva i njihov štrajk kao temeljno pravo radnika da se posredstvom sindikata izbore za pravednije uvjete rada.

Svjesni činjenice da obrazovni sektor treba biti prioritet države, da u njega treba sustavno ulagati te da su stupovi obrazovnog sustava upravo učitelji i profesori koji su neadekvatno valorizirani i potplaćeni s obzirom na važnost poslova odgojno-obrazovnoga rada kojeg obavljaju, smatramo da treba podržati zahtjeve prosvjetnih djelatnika za povećanjem koeficijenta složenosti poslova od 6,11%.