Dok-Ing želi preuzeti Gredelj u stečaju, imaju plan za oživljavanje

Poslovni.hr, Iz Udruge radničkih sindikata Hrvatske podržavaju ovo preuzimanje te njihov Željko Starčević koji zastupa većinu radnika navodi da čekaju odluku Odbora vjerovnika.

Vjerovnici stečajnog dužnika TŽV Gredelj, u ovom dugotrajnom stečaju zastupljeni su i kroz predstavnike u Odboru vjerovnika, na kojima je danas ponovo značajna odluka.

Na 25. sjednici danas bi se u sjedištu tvrtke trebali okupiti njegovi članovi oko glavne točke dnevnog reda, odnosno upoznavanja s ponudom za preuzimanje TŽV Gredelj u stečaju od strane tvrtke Dok-Ing, velikog hrvatskog izvoznika.

Vlasnik Dok – Inga Vjekoslav Majetić potvrdio nam je da su nakon analize donijeli odluku te predali ponudu za preuzimanje.

Ukratko, tvrdi da imaju kompletan plan za oživljavanje Gredelja, s naglascima na nastavku poslovanja, tehnološkom unaprjeđenju te velikim potrebama oko daljnjeg zapošljavanja, uz postojećih oko 400 radnika, koliko ih je angažirano na poslovima u okviru stečajnog postupka.

“Donosimo nove tehnologije, znanja i radna mjesta! U Gredelju bi radilo ukupno između 1100 i 1200 radnika”, izričit je Majetić.

Dobiju li podršku vjerovnika, Dok-Ing u sinergiji s američkim partnerom – tvrtkom NRE, kaže, ovim preuzimanjem namjerava realizirati planove glede širenja poslovanja Gredelja u svjetskim razmjerima.

800 milijuna kuna iznose potraživanja u stečaju TŽV Gredelja, a četiri su razlučna vjerovnika

Za NRE, tvrtku u vlasništvu američkih privatnih poduzetnika, Gredelj je godinama prerađivao lokomotive prema standardima naručitelja, i u tom kontekstu izvršio usluge na nekoliko stotina lokomotiva. Glede pojedinosti ponude koje se tiču financijske težine, Majetić se posve razumljivo nije htio očitovati, jer je ponuda u osjetljivoj fazi upoznavanja od strane Odbora vjerovnika.

“Tvrdim da jedino Dok-Ing može nastaviti proizvodnju Gredelja u Hrvatskoj. Kako je posrijedi najveća poslijeratna investicija u izgradnju nove zagrebačke tvornice, i Vlada bi se trebala pitati za budućnost Gredelja, jer nije prihvatljivo da u suprotnom slučaju npr. likvidacije tvrtke sve to propadne”, iznosi Majetić.

Iz Udruge radničkih sindikata Hrvatske podržavaju ovo preuzimanje te njihov Željko Starčević koji zastupa većinu radnika navodi da sa zanimanjem čekaju odluku Odbora vjerovnika.

“Ova stečajna trakavica traje već 8 godina, a 50 bivših radnika koji su vjerovnici u međuvremenu su i umrli. Nama radnicima je svejedno tko će doći kao vlasnik, samo da radnici dobiju ugovor za stalno i da tvrtka funkcionira, no ipak vjerujemo da će Dok-Ing sa svojim strateškim partnerima raditi odličan posao u niši šinskih vozila – ZET-ov tramvaja te HŽ-ovih novih prigradskih i regionalnih vlakova i lokomotiva, što je u interesu i hrvatske Vlade“, komentirao je Starčević.

Dok-Ing je naglašeno razvojna tvrtka s programima na strojevima koji najviše pridonose sigurnosti ljudi na različnim područjima rada. Najveće rezultate bilježe na tržištima Amerike i Afrike.

U core biznisu najveći izvoz imaju prema američkoj vladi, što Majetić ističe, dodajući i kako smatra prirodnim nastaviti zajednički posao, što znači osvajanje tržišta kroz reference koje imaju.

“Samo preuzimanje TŽV Gredelj pritom uopće nema utjecaja na naše temeljno poslovanje, već je za Gredelj znatna podrška naša svjetska reputacija i inovativnost koju donosimo sa svojim prisustvom”, kaže Majetić.

Ovo je ukupno druga ponuda, nakon prošlogodišnje od strane finske tvrtke (inače neprihvatljive vjerovnicima), a kojom se otvara perspektiva za okončanje stečaja. Stečajni upravitelj Tomislav Đuričin navodi da je u tijeku i dubinsko snimanje od strane dvije strane tvrtke iz željezničkog biznisa.

Moguće je da će odluka Odbora vjerovnika biti da se ponuda Dok – Inga otvori, a moguće je i da će se pričekati ostala dva investitora, kaže upravitelj. Potraživanja u ovom stečaju iznose oko 800 milijuna kuna, a četiri su razlučna vjerovnika.

Održana sjednica skupštine Sindikata Tvornice šećera Virovitica

Virovitica, 30.06.2020. Održana je Skupština Sindikata radnika šećerana na kojoj je izabrano novo Predsjedništvo u sastavu: Antun Smojver, Zlatko Horvat i Ivan Ojurović.

Za predsjednika je izabran Zlatko Horvat, a za dopredsjednika Antun Smojver.

Na Skupštini je ime sindikata promijenjeno u Sindikat radnika šećerana, izabrani su novi članovi Nadzornog odbora i Statutarne komisije te je usvojen novi Statut.

Od danas kreću nove gospodarske mjere u borbi protiv epidemije koronavirusa

koronavirus.hr,

Predsjednik Vlade i ministri održali su danas u Banskim dvorima konferenciju za medije na kojoj su predstavili tijek provedbe 63 Vladine mjere, koje je donijela na prošlotjednoj sjednici u svrhu pomoći gospodarstvu u vrijeme epidemije koronavirusa.

Od tri ključne mjere, dvije su na snazi već od jučer. Jednu provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, s ciljem očuvanja radnih mjesta u sektorima najviše pogođenima epidemijom koronavirusa te onim poduzetnicima koji će zbog odluka morati privremeno obustaviti svoje poslovanje. Cilj ove mjere je očuvanje radnih mjesta. Druga mjera koja je na snazi od jučer, mjera je koju provodi HAMAB BICRO u suradnji s resornim ministarstvima, a odnosi se na očuvanje likvidnosti mikro, malih i srednjih poduzetnika, odobravanjem kredita za likvidnost i obrtna sredstva, uz poček do 12 mjeseci otplate, vrlo nisku kamatnu stopu te vrlo kratak rok obrade kreditnog zahtjeva uslijed smanjenog obima potrebne dokumentacije.

Od danas stupa na snagu nova mjera iz resora Ministarstva financija, a u provedbi Porezne uprave, koja se odnosi na odgodu plaćanja pojedinih poreznih davanja, kao što su porez na dohodak ili porez na dobit te doprinosa za zdravstvo i mirovinski sustav, a nakon toga i beskamatna obročna otplata tih davanja na 24 mjeseca. Porezna uprava već od danas zaprima zahtjeve poduzetnika putem sustava e-Porezna, putem web forme pišite nam te u iznimnim slučajevima telefonskim putem.

Svi poduzetnici koji žele predati zahtjev za odgodom plaćanja poreznih davanja i doprinosa, moraju dokazati nepostojanje poreznih dugovanja većih od 200 kuna na dan podnošenja zahtjeva te navesti  pokazatelje nemogućnosti plaćanja poreza (pad prometa prethodnog mjeseca u odnosu na isti mjesec prethodne godine ili razloge manjeg prometa u naredna tri mjeseca).

Odgoda se odnosi na sva zaduženja do 20. lipnja 2020. godine, a rok odgode je tri mjeseca. Obaveza poduzetnika je temeljem prihvaćenog zahtjeva od strane Porezne uprave, da sve porezne prijave podnosi u redovitim rokovima, a Porezna uprava će temeljem tako podnijetih prijava i učinjenih zaduženja, zaduživati odgodu. Ukoliko poduzetnik u trenutnu prestanka tromjesečnog perioda odgode nema sredstava za platiti dugovanje, bit će mu omogućeno obročno plaćanje poreznih davanja i doprinosa.

Dodatno je u sustav odgode plaćanja poreznih davanja uključen i dio sustava PDV-a, što se odnosi na one poduzetnike koji su u prošloj godini imali prihode do 7,5 milijuna kuna, pod uvjetom da PDV nije naplaćen i da postoje dokazi za nelikvidnost. Njima se omogućava odgoda plaćanja do 31. srpnja i tako svaki mjesec iduće primjene. Porezna uprava će po službenoj dužnosti za sve za koje zna da su obustavili poslovanje ići u smanjivanje predujma poreza na dobit.

U dogovoru s poslovnim bankama traže se modeli odgode plaćanja kredita za poduzetnike i građane.
Ovogodišnji povrat poreza građanima krenut će već u lipnju. Kroz sredstva Državnog proračuna nadomjestit će se manjak prihoda jedinicama lokalne i regionalne samouprave te sustavu zdravstva.

SSSH i URSH sklopili sporazum o pridruživanju

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel i predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Tomislav Rajković sklopili su Sporazum o pridruživanju Udruge radničkih sindikata Hrvatske Savezu samostalnih sindikata Hrvatske.

Sporazumom su, među ostalim, utvrđena obveza poticanja suradnje na razini trgovačkih društava i ustanova u kojima djeluju organizacijski dijelovi sindikata udruženih u obje sindikalne središnjice, kao i utvrđeni poslovi koje URSH povjerava SSSH-u.

Bliža povijest je pokazala kako razbijanje sindikata i usitnjavanje sindikalne scene ne pridonosi boljoj zaštiti radnika u Hrvatskoj i njihovoj boljoj svakodnevici. Današnje potpisivanje Sporazuma o pridruživanju ovih dviju sindikalnih središnjica je veliki korak ka vraćanju radnika u zajedništvo, jer samo zajedničkim djelovanjem kroz javne politike, organiziranje sindikalnih akcija, edukaciju, kolektivno pregovaranje i dr. možemo pridonijeti boljem život naših članova, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.

Ovo je konkretiziranje slijeda događanja na terenu. Smjer je to u kojemu bi trebao ići sindikalni pokret u Hrvatskoj. Treba naći interesa za udruživanjem i pokazati veću snagu u zaustavljanju trenda napadanja i smanjenja radničkih prava. Stoga je upravo jedan od najvećih interesa ovih dviju središnjice i sindikata koji djeluju unutar njih suradnja i poboljšanje međusobnih odnosa, komentirao je predsjednik URSH Tomislav Rajković.

Predsjednik URSH – a u emisiji Revizija

Gost emisije Revizija urednika i voditelja Roberta Tomića Zubera bio je Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.

U emisiji pod nazivom Nebo nad Hrvatskom govorilo se o trenutnom stanju i budućnosti jedinog našeg avioprijevoznika Croatia Airlines, kao i utjecaju koncesionara Zračne luke “Franjo Tuđman”, države i Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo na njeno poslovanje.

Podrška URSH – a štrajku učitelja i profesora u sustavu osnovnog i srednjega školstva

URSH podržava zahtjeve sindikata iz sustava školstva i njihov štrajk kao temeljno pravo radnika da se posredstvom sindikata izbore za pravednije uvjete rada.

Svjesni činjenice da obrazovni sektor treba biti prioritet države, da u njega treba sustavno ulagati te da su stupovi obrazovnog sustava upravo učitelji i profesori koji su neadekvatno valorizirani i potplaćeni s obzirom na važnost poslova odgojno-obrazovnoga rada kojeg obavljaju, smatramo da treba podržati zahtjeve prosvjetnih djelatnika za povećanjem koeficijenta složenosti poslova od 6,11%.

Održan seminar URSH – a u Vinkovcima

U Vinkovcima je od 17. do 19.10.2019. održan seminar za članove sindikata udružene u Udrugu radničkih sindikata Hrvatske iz područja radnoga prava.

Ovaj susret iskorišten je za jačanje svijesti o socijalnome dijalogu, afirmacije izravne suradnje u rješavanju aktualnih pitanja te proaktivnog angažmana u bipartitinim i tripartitnim procesima. Članovi Sindikata naše središnjice međusobno su izmijenili vlastita iskustva o tipovima i strategijama pregovora te razmjenili informacije o interesnim pitanjima iz područja ekonomskih i socijalnih politika te o institucionalnoj podršci i konfrontacijama uzrokovanim neravnomjernom raspodjelom moći.

Seminar je organizirao URSH u suradnji sa Sindikatom zaposlenika osiguravajućih društava i njihovom predavačicom Sabinom Bajruši.

Pobjeda inicijative “67 je previše”

Jutarnji list. DETALJI VLADINOG POPUŠTANJA SINDIKATIMA Nakon 65. radit će samo onaj tko to želi: Poslodavci neće u penziju smjeti slati 65-godišnjake koji to neće
Ako radnik ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme neće ga se moći poslati u mirovinu sa 65 godina, kao što je sada definirano u Zakonu o radu, već će moći nastaviti raditi ako to želi do nove dobne granice koju će Vlada tek odrediti, i to bez posebnog dogovora s poslodavcem.
U tom smjeru, kako doznaje Jutarnji list, ići će izmjene Zakona o radu, nakon što je Vlada u četvrtak reterirala i u cijelosti odlučila prihvatiti zahtjeve sindikalne inicijative “67 je previše”, koja je uspjela, između ostalog, vratiti granicu za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina.
Sadašnji Zakon o radu govori kako radnik može nastaviti raditi i nakon 65. godine, ali samo uz dogovor s poslodavcem, a novim izmjenama neće biti potreban takav dogovor, već će radnik, ako to želi, jednostavno nastaviti raditi do nove granice koju Vlada tek treba utvrditi. To su nam potvrdili u Ministarstvu rada, a kazali su nam i kako, što se projekcija o utjecaju na državni proračun tiče, mogu “potvrditi da su povoljnije od početno komuniciranih, ponajviše zbog izmjene radnog zakonodavstva u kojem će se omogućiti rad iznad 65 godina”.
Te početno komunicirane projekcije govorile su kako bi usvajanjem prijedloga inicijative državna blagajna do 2040. bila u minusu od 45 milijardi kuna.
Statička procjena
– Tih 45 milijardi kuna su statička procjena ako se mijenja samo Zakon o mirovinskom osiguranju. Ako radimo zahvate unutar radnog zakonodavstva opet potičemo ostanak u svijetu rada, što potencijalno u budućnosti povećava prihode državnog proračuna pa očekujemo da će fiskalne projekcije puno bolje izgledati – ustvrdio je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, dodajući kako Vlada zbog nove situacije očekuje i podršku Europske komisije, jer svi pozitivni efekti mirovinske reforme i dalje ostaju na snazi, a mijenjaju se samo članci koje je predložila referendumska inicijativa.
Podsjetimo, prema prvotnim projekcijama Ministarstva rada, sveukupni neto proračunski efekti Vladine reforme iznosili bi pozitivnih 6,7 milijardi kuna. Naime, povećali bi se prihodi državnog proračuna za 52,3 milijarde kuna, a rashodi za 45,6 milijardi kuna. Također, prema prvotnim projekcijama efekata predloženih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju u okviru referendumske inicijative, negativni fiskalni efekti u razdoblju 2019.-2040. iznosili bi približno 45 milijardi kuna, jer bi došlo do povećanja rashoda za mirovine za 29,5 milijardi kuna zbog povećanja broja umirovljenika te smanjenja prihoda od doprinosa i poreza za 15,5 milijardi kuna zbog ranijeg odlaska u mirovinu i manjeg broja zaposlenih. Sada u Ministarstvu, međutim, tvrde kako bi prihvaćanjem referendumskih prijedloga i novim zakonskim izmjenama negativni učinak na državnu blagajnu bio dosta manji od tih 45 milijardi kuna. No, ne govore koliko manji.
Vlada će sada, kako doznajemo, krenuti u izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Nije jasno što će biti s državnim službenicima i namještenicima, te hoće li i oni moći raditi i iznad 65. godine – vjerojatno neće jer se i ovako govori o višku u državnoj upravi. Iako, i sada postoje iznimke kada dužnosnik može zbog potrebe posla službeniku dopustiti rad i iznad 65. godine. Primjer za to je jedan zamjenica ravnatelja jednog državnog zavoda koja ima 70 godina.
Početak kampanje
Premijer Andrej Plenković u četvrtak je sa sjednice Vlade poručio kako je Vlada čula poruku hrvatskih građana.
– Iako smatramo da duži ostanak u svijetu rada i kasnije ostvarivanje prava na mirovinu nije objektivna okolnost koja je svojstvena samo Hrvatskoj nego i drugima, a činjenica je i da dio građana želi raditi nakon 65. godine. To potkrepljuje 13.500 umirovljenika koji su se vratili na tržište rada, a takvih ima još, i to u različitim granama – poručio je premijer.
Vlada je na taj način, što je bilo i očekivano, reterirala od mirovinske reforme koju je pohvalila Europska komisija, koja je bila i jedan od razloga što nam je podignut investicijski rejting, ali nije si mogla dopustiti sindikalni referendum, koji bi bio uperen i protiv HDZ-ove Vlade, netom prije održavanja predsjedničkih izbora. To je uostalom tražila i sama predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, jer ne želi ući u kampanju uz podršku stranke koja odbija volju više od 700.000 građana koji su potpisali za referendum, a koji su potencijalno biračko tijelo.
Sindikati su u četvrtak mogli proglasiti veliku pobjedu jer je Vlada odustala od svega što su oni tražili. To znači da će se u starosnu mirovinu ići sa 65 godina, a ne 67 kako su zamislile i bivša SDP-ova i sadašnja HDZ-ova Vlada, koja je taj rok još i ubrzala s 2038. na 2033. godinu. Također, penalizacija neće iznositi 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, nego 0,2 posto, što znači da će oni koji u prijevremenu mirovinu odu sa 60 godina imati 12, a ne 18 posto manju mirovinu. Žene će sa 65 godina ići u mirovinu od 2029., a ne od 2026., a dugogodišnji osiguranik moći će bez penalizacije u mirovinu sa 60 godina i 41 godinom staža, a ne sa 61 godinom od 2027. U prijevremenu mirovinu ići će se sa 60 godina života i 35 godina staža, a ne sa 62 godine kako je Vlada zamislila.
Odgovornost
Bivši ministar Marko Pavić u kampanji koja je plaćena iz proračuna tvrdio je da će dugoročno proračun biti u minusu 45 milijardi kuna ako se prihvate zahtjevi sindikata. U četvrtak nam nije bio dostupan za razgovor, dok je njegov nasljednik poručio kako Pavić ne treba snositi odgovornost jer je plašio javnost da će sindikalni zahtjevi toliko stajati mirovinski sustav
Ministar financija Zdravko Marić poručio je pak kako Vladina kapitulacija neće ugroziti javne financije te da je isplata mirovina sigurna. Pojasnio je kako su se izračuni o 40-ak milijardi kuna manjka bazirali na održivosti sustava u idućih 40 ili 50 godina, a da u kratkoročnom razdoblju, idućih dvije, tri godine, izmjene mirovinskih zakona neće imati utjecaj. Ipak, upozorio je i kako se ne mogu zanemariti nepovoljni omjeri u mirovinskom sustavu, odnosno da imamo 1,3 zaposlenika na jednog umirovljenika, da je tek svaki peti umirovljenik u punoj starosnoj mirovini, a prosječna je mirovina na razini 40 posto prosječne plaće.
Miroslav Šeparović: Ustavni sud neće dopustiti bilo kakvo odugovlačenje
Na izjavu premijera Andreja Plenkovića da prihvaća zahtjeve referendumske inicijative “67 je previše” reagirao je i Ustavni sud, navodeći da oni od trenutka kad su inicijatori referenduma predali Saboru potpise prate sve što se događa u vezi s najavljenim referendumom te poručuje da, neovisno o daljnjem tijeku događaja, neće dopustiti odugovlačenja.
– Ustavni sud nadzire referendumski proces od trenutka predaje potpisa predsjedniku Hrvatskog sabora pa do okončanja postupka referenduma. Prema tome, pažljivo promatramo sve što se događa i prema potrebi reagirati sukladno čl. 89 u vezi s čl. 96 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu – rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
Ono što je izvjesno, kazao je dalje, jest da Ustavni sud neće dopustiti da se postupak odugovlači bezrazložno.
– Odugovlačenje nećemo dopustiti bilo da Sabor odluči raspisati referendum, bilo da se odluči obratiti Ustavnom sudu radi ocjene referendumskog pitanja ili ispunjenja pretpostavki za raspisivanje referenduma ili odluči donijeti zakon kojim će u cijelosti udovoljiti referendumskoj inicijativi – zaključio je predsjednik Ustavnog suda Šeparović.
U raniju mirovinu sa 60 god. i 35 godina staža
■ Što su sindikati dobili:
Vraća se dob za odlazak u starosnu mirovinu na 65 godina i 15 godina staža.
■ Što je Vlada tražila:
Ubrzanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu sa 67 godina s 2038. godine, kako je odlučila SDP-ova Vlada, na 2033. godinu.
■ Što su sindikati dobili: Prijelazno razdoblje stjecanja prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene završava 2029. godine i svi odlaze u mirovinu sa 65 godina.
■ Što je Vlada tražila: Prijelazno razdoblje stjecanja prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene završava 2026. godine, a 2033. svi bi odlazili u starosnu mirovinu sa 67 godina.
■ Što su sindikati dobili: Smanjenje postotka penalizacije na 0,2% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, što znači da bi radnik koji ode u prijevremenu mirovinu pet godina prije nego što ostvari uvjete za punu mirovinu imao trajno 12% manju mirovinu
■ Što je Vlada tražila: Penalizaciju od 0,3% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, što znači da bi radniku koji ode pet godina ranije u mirovinu ona bila trajno umanjena za 18%
■ Što su sindikati dobili: Drugačije reguliranje dugogodišnjeg osiguranika koji ostvaruje mirovinu bez penalizacije tako da s navršenih 60 godina i 41 godinu staža u efektivnom trajanju može u mirovinu bez penalizacije
■ Što je Vlada tražila: Da se dob za dugogodišnjeg osiguranika koji ima 41 godinu staža podigne sa sadašnjih 60 godina na 61 godinu od 2027.
■ Što su sindikati dobili: U prijevremenu starosnu mirovinu se može ići sa 60 godina i 35 godina mirovinskog staža
■ Što je Vlada tražila: U prijevremenu starosnu mirovinu od 2033. se ide sa 62 godine i 35 godina mirovinskog staža
Kronologija: Devet mjeseci sukoba oko reforme
1. siječnja 2019.
Počela je primjena propisa kojima se provodi mirovinska reforma koja uključuje produljenje starosne granice za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina.
18. ožujka 2019.
Građanska i inicijativa sindikata “67 je previše” objavila je početak prikupljanja najmanje 373 tisuće i 658 potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma.
27. travnja 2019.
U 200 hrvatskih gradova i općinskih središta, na 300 štandova s 4000 sindikalnih aktivista, počelo je prikupljanje potpisa za inicijativu “67 je previše”.
11. svibnja
Istekao je zakonski rok od 14 dana za prikupljanje potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma temeljem zahtjeva inicijative “67 je previše”.
12. svibnja 2019.
Organizatori su proglasili uspjeh inicijative i izašli s podatkom da je prikupljeno oko 600 tisuća potpisa.
13. lipnja 2019.
Saboru su predane kutije sa zapisnicima o potpisima građana na referendumsku inicijativu. U zapisnicima su ukupno 748.624 potpisa građana.
12. srpnja 2019.
Vladi je odaslan zahtjev Sabora da izvrši provjeru potpisa prikupljenih u referendumskoj inicijativi “67 je previše”.
24. srpnja 2019.
Vlada je zadužila Ministarstvo uprave i Državni zavod za statistiku da provedu zaključak Sabora i provjere potpise.
19. rujna 2019.
Premijer Andrej Plenković najavio je da će Vlada prihvatiti zahtjeve referendumske inicijative “67 je previše”, čime prestaju razlozi za referendum.
Reakcije
Peđa Grin, SDP:
Moji kolege, a najčešće je to bio Arsen Bauk, više su puta govorili da od referenduma neće biti ništa jer si niti jedna vlada ne može dopustiti da u izbornoj godini na referendumu bude potučena, a tako se na kraju i dogodilo. Ovdje se radi o kapitulaciji HDZ-ove Vlade, koja je shvatila da će njen loš i za građane štetan prijedlog biti potučen te da je bolje popustiti nego lupati glavom u zid. Drago mi je da je Vlada to napravila jer je ono što su predlagali za hrvatske umirovljenike i građane bilo katastrofa, ali imam određenu dozu opreza. Dok ono što je Plenković izjavio ne vidim crno na bijelo, ne vjerujem nijednu riječ. Ako su do jučer tvrdili da će se urušiti čitav mirovinski sustav ako se ne provede mirovinska reforma, a danas tako lakonski kažu da će usvojiti prijedloge, znači da su do jučer lagali.
Mirando Mrsić, Demokrati:
Očekujem da će ministar Pavić do kraja dana podnijeti ostavku jer je Vlada danas potvrdila da inicijativa “67 je previše” nije “opasna destabilizacija mirovinskog sustava”, kako je ministar Pavić tvrdio u ožujku ove godine.
Nikola Grmoja, Most:
Hrvatskim je građanima ova Vlada već ukrala jedan referendum. Ovaj nisu uspjeli ukrasti jer je bilo previše potpisa. Premijer Plenković danas je morao potpisati kapitulaciju. Jedini logičan potez. Izgleda da se u izbornoj godini sve može. HDZ-u definitivno ne treba vjerovati.
Goran Aleksić, SNAGA:
Mislim da Plenkovićeva najava nije predizborni trik jer zašto bismo išli na referendum ako je ovako jednostavnije, ja bih to isto napravio da sam na Plenkovićevu mjestu. Inače bi se proveo referendum i na to bi se morao trošiti novac, a čemu trošiti novac. Shvatili su valjda da nema izlaza i da mora biti tako kako ljudi traže.
Goran Beus Richembergh, na N1:
Radi se o vrlo lukavom manevru kojim se postiže nekoliko ciljeva. Prvo, pokušava se umiriti dio javnosti jer HDZ-u nikako ne odgovara referendum prije predsjedničkih izbora, to bi nanijelo štetu njihovoj predsjedničkoj kandidatkinji. Postoji teoretska mogućnost da se zakon promijeni za dvije ili pet godina. Da se održi referendum, to ne bi bilo moguće jer referendumsku odluku možete mijenjati samo referendumom.

Održana skupština Sindikata Atlantic trade – a

Zagreb, 11. rujna 2019. Održana je Skupština sindikata ATLANTIC TRADE-a na kojoj je izabrano novo Predsjedništvo u sastavu: Tomislav Rajković, Igor Dinjar, Vladimir Briški i Nebojša Miljuš. Za predsjednika sindikata ATLANTIC TRADE-a izabran je Tomislav Rajković, a za dopredsjednika Igor Dinjar.

Na Skupštini su izabrani i novi članovi Nadzornog odbora i Statutarne komisije te su usvojene izmjene i dopune statuta Sindikata.