Virovitica, 30.06.2020. Održana je Skupština Sindikata radnika šećerana na kojoj je izabrano novo Predsjedništvo u sastavu: Antun Smojver, Zlatko Horvat i Ivan Ojurović.
Za predsjednika je izabran Zlatko Horvat, a za dopredsjednika Antun Smojver.
Na Skupštini je ime sindikata promijenjeno u Sindikat radnika šećerana, izabrani su novi članovi Nadzornog odbora i Statutarne komisije te je usvojen novi Statut.
koronavirus.hr,
Od tri ključne mjere, dvije su na snazi već od jučer. Jednu provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, s ciljem očuvanja radnih mjesta u sektorima najviše pogođenima epidemijom koronavirusa te onim poduzetnicima koji će zbog odluka morati privremeno obustaviti svoje poslovanje. Cilj ove mjere je očuvanje radnih mjesta. Druga mjera koja je na snazi od jučer, mjera je koju provodi HAMAB BICRO u suradnji s resornim ministarstvima, a odnosi se na očuvanje likvidnosti mikro, malih i srednjih poduzetnika, odobravanjem kredita za likvidnost i obrtna sredstva, uz poček do 12 mjeseci otplate, vrlo nisku kamatnu stopu te vrlo kratak rok obrade kreditnog zahtjeva uslijed smanjenog obima potrebne dokumentacije.
Od danas stupa na snagu nova mjera iz resora Ministarstva financija, a u provedbi Porezne uprave, koja se odnosi na odgodu plaćanja pojedinih poreznih davanja, kao što su porez na dohodak ili porez na dobit te doprinosa za zdravstvo i mirovinski sustav, a nakon toga i beskamatna obročna otplata tih davanja na 24 mjeseca. Porezna uprava već od danas zaprima zahtjeve poduzetnika putem sustava e-Porezna, putem web forme pišite nam te u iznimnim slučajevima telefonskim putem.
Svi poduzetnici koji žele predati zahtjev za odgodom plaćanja poreznih davanja i doprinosa, moraju dokazati nepostojanje poreznih dugovanja većih od 200 kuna na dan podnošenja zahtjeva te navesti pokazatelje nemogućnosti plaćanja poreza (pad prometa prethodnog mjeseca u odnosu na isti mjesec prethodne godine ili razloge manjeg prometa u naredna tri mjeseca).
Odgoda se odnosi na sva zaduženja do 20. lipnja 2020. godine, a rok odgode je tri mjeseca. Obaveza poduzetnika je temeljem prihvaćenog zahtjeva od strane Porezne uprave, da sve porezne prijave podnosi u redovitim rokovima, a Porezna uprava će temeljem tako podnijetih prijava i učinjenih zaduženja, zaduživati odgodu. Ukoliko poduzetnik u trenutnu prestanka tromjesečnog perioda odgode nema sredstava za platiti dugovanje, bit će mu omogućeno obročno plaćanje poreznih davanja i doprinosa.
Dodatno je u sustav odgode plaćanja poreznih davanja uključen i dio sustava PDV-a, što se odnosi na one poduzetnike koji su u prošloj godini imali prihode do 7,5 milijuna kuna, pod uvjetom da PDV nije naplaćen i da postoje dokazi za nelikvidnost. Njima se omogućava odgoda plaćanja do 31. srpnja i tako svaki mjesec iduće primjene. Porezna uprava će po službenoj dužnosti za sve za koje zna da su obustavili poslovanje ići u smanjivanje predujma poreza na dobit.
U dogovoru s poslovnim bankama traže se modeli odgode plaćanja kredita za poduzetnike i građane.
Ovogodišnji povrat poreza građanima krenut će već u lipnju. Kroz sredstva Državnog proračuna nadomjestit će se manjak prihoda jedinicama lokalne i regionalne samouprave te sustavu zdravstva.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel i predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Tomislav Rajković sklopili su Sporazum o pridruživanju Udruge radničkih sindikata Hrvatske Savezu samostalnih sindikata Hrvatske.
Sporazumom su, među ostalim, utvrđena obveza poticanja suradnje na razini trgovačkih društava i ustanova u kojima djeluju organizacijski dijelovi sindikata udruženih u obje sindikalne središnjice, kao i utvrđeni poslovi koje URSH povjerava SSSH-u.
– Bliža povijest je pokazala kako razbijanje sindikata i usitnjavanje sindikalne scene ne pridonosi boljoj zaštiti radnika u Hrvatskoj i njihovoj boljoj svakodnevici. Današnje potpisivanje Sporazuma o pridruživanju ovih dviju sindikalnih središnjica je veliki korak ka vraćanju radnika u zajedništvo, jer samo zajedničkim djelovanjem kroz javne politike, organiziranje sindikalnih akcija, edukaciju, kolektivno pregovaranje i dr. možemo pridonijeti boljem život naših članova, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.
– Ovo je konkretiziranje slijeda događanja na terenu. Smjer je to u kojemu bi trebao ići sindikalni pokret u Hrvatskoj. Treba naći interesa za udruživanjem i pokazati veću snagu u zaustavljanju trenda napadanja i smanjenja radničkih prava. Stoga je upravo jedan od najvećih interesa ovih dviju središnjice i sindikata koji djeluju unutar njih suradnja i poboljšanje međusobnih odnosa, komentirao je predsjednik URSH Tomislav Rajković.
U Vinkovcima je od 17. do 19.10.2019. održan seminar za članove sindikata udružene u Udrugu radničkih sindikata Hrvatske iz područja radnoga prava.
Ovaj susret iskorišten je za jačanje svijesti o socijalnome dijalogu, afirmacije izravne suradnje u rješavanju aktualnih pitanja te proaktivnog angažmana u bipartitinim i tripartitnim procesima. Članovi Sindikata naše središnjice međusobno su izmijenili vlastita iskustva o tipovima i strategijama pregovora te razmjenili informacije o interesnim pitanjima iz područja ekonomskih i socijalnih politika te o institucionalnoj podršci i konfrontacijama uzrokovanim neravnomjernom raspodjelom moći.
Seminar je organizirao URSH u suradnji sa Sindikatom zaposlenika osiguravajućih društava i njihovom predavačicom Sabinom Bajruši.
Jutarnji list. DETALJI VLADINOG POPUŠTANJA SINDIKATIMA Nakon 65. radit će samo onaj tko to želi: Poslodavci neće u penziju smjeti slati 65-godišnjake koji to neće
Ako radnik ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme neće ga se moći poslati u mirovinu sa 65 godina, kao što je sada definirano u Zakonu o radu, već će moći nastaviti raditi ako to želi do nove dobne granice koju će Vlada tek odrediti, i to bez posebnog dogovora s poslodavcem.
U tom smjeru, kako doznaje Jutarnji list, ići će izmjene Zakona o radu, nakon što je Vlada u četvrtak reterirala i u cijelosti odlučila prihvatiti zahtjeve sindikalne inicijative “67 je previše”, koja je uspjela, između ostalog, vratiti granicu za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina.
Sadašnji Zakon o radu govori kako radnik može nastaviti raditi i nakon 65. godine, ali samo uz dogovor s poslodavcem, a novim izmjenama neće biti potreban takav dogovor, već će radnik, ako to želi, jednostavno nastaviti raditi do nove granice koju Vlada tek treba utvrditi. To su nam potvrdili u Ministarstvu rada, a kazali su nam i kako, što se projekcija o utjecaju na državni proračun tiče, mogu “potvrditi da su povoljnije od početno komuniciranih, ponajviše zbog izmjene radnog zakonodavstva u kojem će se omogućiti rad iznad 65 godina”.
Te početno komunicirane projekcije govorile su kako bi usvajanjem prijedloga inicijative državna blagajna do 2040. bila u minusu od 45 milijardi kuna.
Statička procjena
– Tih 45 milijardi kuna su statička procjena ako se mijenja samo Zakon o mirovinskom osiguranju. Ako radimo zahvate unutar radnog zakonodavstva opet potičemo ostanak u svijetu rada, što potencijalno u budućnosti povećava prihode državnog proračuna pa očekujemo da će fiskalne projekcije puno bolje izgledati – ustvrdio je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, dodajući kako Vlada zbog nove situacije očekuje i podršku Europske komisije, jer svi pozitivni efekti mirovinske reforme i dalje ostaju na snazi, a mijenjaju se samo članci koje je predložila referendumska inicijativa.
Podsjetimo, prema prvotnim projekcijama Ministarstva rada, sveukupni neto proračunski efekti Vladine reforme iznosili bi pozitivnih 6,7 milijardi kuna. Naime, povećali bi se prihodi državnog proračuna za 52,3 milijarde kuna, a rashodi za 45,6 milijardi kuna. Također, prema prvotnim projekcijama efekata predloženih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju u okviru referendumske inicijative, negativni fiskalni efekti u razdoblju 2019.-2040. iznosili bi približno 45 milijardi kuna, jer bi došlo do povećanja rashoda za mirovine za 29,5 milijardi kuna zbog povećanja broja umirovljenika te smanjenja prihoda od doprinosa i poreza za 15,5 milijardi kuna zbog ranijeg odlaska u mirovinu i manjeg broja zaposlenih. Sada u Ministarstvu, međutim, tvrde kako bi prihvaćanjem referendumskih prijedloga i novim zakonskim izmjenama negativni učinak na državnu blagajnu bio dosta manji od tih 45 milijardi kuna. No, ne govore koliko manji.
Vlada će sada, kako doznajemo, krenuti u izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Nije jasno što će biti s državnim službenicima i namještenicima, te hoće li i oni moći raditi i iznad 65. godine – vjerojatno neće jer se i ovako govori o višku u državnoj upravi. Iako, i sada postoje iznimke kada dužnosnik može zbog potrebe posla službeniku dopustiti rad i iznad 65. godine. Primjer za to je jedan zamjenica ravnatelja jednog državnog zavoda koja ima 70 godina.
Početak kampanje
Premijer Andrej Plenković u četvrtak je sa sjednice Vlade poručio kako je Vlada čula poruku hrvatskih građana.
– Iako smatramo da duži ostanak u svijetu rada i kasnije ostvarivanje prava na mirovinu nije objektivna okolnost koja je svojstvena samo Hrvatskoj nego i drugima, a činjenica je i da dio građana želi raditi nakon 65. godine. To potkrepljuje 13.500 umirovljenika koji su se vratili na tržište rada, a takvih ima još, i to u različitim granama – poručio je premijer.
Vlada je na taj način, što je bilo i očekivano, reterirala od mirovinske reforme koju je pohvalila Europska komisija, koja je bila i jedan od razloga što nam je podignut investicijski rejting, ali nije si mogla dopustiti sindikalni referendum, koji bi bio uperen i protiv HDZ-ove Vlade, netom prije održavanja predsjedničkih izbora. To je uostalom tražila i sama predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, jer ne želi ući u kampanju uz podršku stranke koja odbija volju više od 700.000 građana koji su potpisali za referendum, a koji su potencijalno biračko tijelo.
Sindikati su u četvrtak mogli proglasiti veliku pobjedu jer je Vlada odustala od svega što su oni tražili. To znači da će se u starosnu mirovinu ići sa 65 godina, a ne 67 kako su zamislile i bivša SDP-ova i sadašnja HDZ-ova Vlada, koja je taj rok još i ubrzala s 2038. na 2033. godinu. Također, penalizacija neće iznositi 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, nego 0,2 posto, što znači da će oni koji u prijevremenu mirovinu odu sa 60 godina imati 12, a ne 18 posto manju mirovinu. Žene će sa 65 godina ići u mirovinu od 2029., a ne od 2026., a dugogodišnji osiguranik moći će bez penalizacije u mirovinu sa 60 godina i 41 godinom staža, a ne sa 61 godinom od 2027. U prijevremenu mirovinu ići će se sa 60 godina života i 35 godina staža, a ne sa 62 godine kako je Vlada zamislila.
Odgovornost
Bivši ministar Marko Pavić u kampanji koja je plaćena iz proračuna tvrdio je da će dugoročno proračun biti u minusu 45 milijardi kuna ako se prihvate zahtjevi sindikata. U četvrtak nam nije bio dostupan za razgovor, dok je njegov nasljednik poručio kako Pavić ne treba snositi odgovornost jer je plašio javnost da će sindikalni zahtjevi toliko stajati mirovinski sustav
Ministar financija Zdravko Marić poručio je pak kako Vladina kapitulacija neće ugroziti javne financije te da je isplata mirovina sigurna. Pojasnio je kako su se izračuni o 40-ak milijardi kuna manjka bazirali na održivosti sustava u idućih 40 ili 50 godina, a da u kratkoročnom razdoblju, idućih dvije, tri godine, izmjene mirovinskih zakona neće imati utjecaj. Ipak, upozorio je i kako se ne mogu zanemariti nepovoljni omjeri u mirovinskom sustavu, odnosno da imamo 1,3 zaposlenika na jednog umirovljenika, da je tek svaki peti umirovljenik u punoj starosnoj mirovini, a prosječna je mirovina na razini 40 posto prosječne plaće.
Miroslav Šeparović: Ustavni sud neće dopustiti bilo kakvo odugovlačenje
Na izjavu premijera Andreja Plenkovića da prihvaća zahtjeve referendumske inicijative “67 je previše” reagirao je i Ustavni sud, navodeći da oni od trenutka kad su inicijatori referenduma predali Saboru potpise prate sve što se događa u vezi s najavljenim referendumom te poručuje da, neovisno o daljnjem tijeku događaja, neće dopustiti odugovlačenja.
– Ustavni sud nadzire referendumski proces od trenutka predaje potpisa predsjedniku Hrvatskog sabora pa do okončanja postupka referenduma. Prema tome, pažljivo promatramo sve što se događa i prema potrebi reagirati sukladno čl. 89 u vezi s čl. 96 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu – rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
Ono što je izvjesno, kazao je dalje, jest da Ustavni sud neće dopustiti da se postupak odugovlači bezrazložno.
– Odugovlačenje nećemo dopustiti bilo da Sabor odluči raspisati referendum, bilo da se odluči obratiti Ustavnom sudu radi ocjene referendumskog pitanja ili ispunjenja pretpostavki za raspisivanje referenduma ili odluči donijeti zakon kojim će u cijelosti udovoljiti referendumskoj inicijativi – zaključio je predsjednik Ustavnog suda Šeparović.
U raniju mirovinu sa 60 god. i 35 godina staža
■ Što su sindikati dobili:
Vraća se dob za odlazak u starosnu mirovinu na 65 godina i 15 godina staža.
■ Što je Vlada tražila:
Ubrzanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu sa 67 godina s 2038. godine, kako je odlučila SDP-ova Vlada, na 2033. godinu.
■ Što su sindikati dobili: Prijelazno razdoblje stjecanja prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene završava 2029. godine i svi odlaze u mirovinu sa 65 godina.
■ Što je Vlada tražila: Prijelazno razdoblje stjecanja prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene završava 2026. godine, a 2033. svi bi odlazili u starosnu mirovinu sa 67 godina.
■ Što su sindikati dobili: Smanjenje postotka penalizacije na 0,2% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, što znači da bi radnik koji ode u prijevremenu mirovinu pet godina prije nego što ostvari uvjete za punu mirovinu imao trajno 12% manju mirovinu
■ Što je Vlada tražila: Penalizaciju od 0,3% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, što znači da bi radniku koji ode pet godina ranije u mirovinu ona bila trajno umanjena za 18%
■ Što su sindikati dobili: Drugačije reguliranje dugogodišnjeg osiguranika koji ostvaruje mirovinu bez penalizacije tako da s navršenih 60 godina i 41 godinu staža u efektivnom trajanju može u mirovinu bez penalizacije
■ Što je Vlada tražila: Da se dob za dugogodišnjeg osiguranika koji ima 41 godinu staža podigne sa sadašnjih 60 godina na 61 godinu od 2027.
■ Što su sindikati dobili: U prijevremenu starosnu mirovinu se može ići sa 60 godina i 35 godina mirovinskog staža
■ Što je Vlada tražila: U prijevremenu starosnu mirovinu od 2033. se ide sa 62 godine i 35 godina mirovinskog staža
Kronologija: Devet mjeseci sukoba oko reforme
1. siječnja 2019.
Počela je primjena propisa kojima se provodi mirovinska reforma koja uključuje produljenje starosne granice za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina.
18. ožujka 2019.
Građanska i inicijativa sindikata “67 je previše” objavila je početak prikupljanja najmanje 373 tisuće i 658 potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma.
27. travnja 2019.
U 200 hrvatskih gradova i općinskih središta, na 300 štandova s 4000 sindikalnih aktivista, počelo je prikupljanje potpisa za inicijativu “67 je previše”.
11. svibnja
Istekao je zakonski rok od 14 dana za prikupljanje potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma temeljem zahtjeva inicijative “67 je previše”.
12. svibnja 2019.
Organizatori su proglasili uspjeh inicijative i izašli s podatkom da je prikupljeno oko 600 tisuća potpisa.
13. lipnja 2019.
Saboru su predane kutije sa zapisnicima o potpisima građana na referendumsku inicijativu. U zapisnicima su ukupno 748.624 potpisa građana.
12. srpnja 2019.
Vladi je odaslan zahtjev Sabora da izvrši provjeru potpisa prikupljenih u referendumskoj inicijativi “67 je previše”.
24. srpnja 2019.
Vlada je zadužila Ministarstvo uprave i Državni zavod za statistiku da provedu zaključak Sabora i provjere potpise.
19. rujna 2019.
Premijer Andrej Plenković najavio je da će Vlada prihvatiti zahtjeve referendumske inicijative “67 je previše”, čime prestaju razlozi za referendum.
Reakcije
Peđa Grin, SDP:
Moji kolege, a najčešće je to bio Arsen Bauk, više su puta govorili da od referenduma neće biti ništa jer si niti jedna vlada ne može dopustiti da u izbornoj godini na referendumu bude potučena, a tako se na kraju i dogodilo. Ovdje se radi o kapitulaciji HDZ-ove Vlade, koja je shvatila da će njen loš i za građane štetan prijedlog biti potučen te da je bolje popustiti nego lupati glavom u zid. Drago mi je da je Vlada to napravila jer je ono što su predlagali za hrvatske umirovljenike i građane bilo katastrofa, ali imam određenu dozu opreza. Dok ono što je Plenković izjavio ne vidim crno na bijelo, ne vjerujem nijednu riječ. Ako su do jučer tvrdili da će se urušiti čitav mirovinski sustav ako se ne provede mirovinska reforma, a danas tako lakonski kažu da će usvojiti prijedloge, znači da su do jučer lagali.
Mirando Mrsić, Demokrati:
Očekujem da će ministar Pavić do kraja dana podnijeti ostavku jer je Vlada danas potvrdila da inicijativa “67 je previše” nije “opasna destabilizacija mirovinskog sustava”, kako je ministar Pavić tvrdio u ožujku ove godine.
Nikola Grmoja, Most:
Hrvatskim je građanima ova Vlada već ukrala jedan referendum. Ovaj nisu uspjeli ukrasti jer je bilo previše potpisa. Premijer Plenković danas je morao potpisati kapitulaciju. Jedini logičan potez. Izgleda da se u izbornoj godini sve može. HDZ-u definitivno ne treba vjerovati.
Goran Aleksić, SNAGA:
Mislim da Plenkovićeva najava nije predizborni trik jer zašto bismo išli na referendum ako je ovako jednostavnije, ja bih to isto napravio da sam na Plenkovićevu mjestu. Inače bi se proveo referendum i na to bi se morao trošiti novac, a čemu trošiti novac. Shvatili su valjda da nema izlaza i da mora biti tako kako ljudi traže.
Goran Beus Richembergh, na N1:
Radi se o vrlo lukavom manevru kojim se postiže nekoliko ciljeva. Prvo, pokušava se umiriti dio javnosti jer HDZ-u nikako ne odgovara referendum prije predsjedničkih izbora, to bi nanijelo štetu njihovoj predsjedničkoj kandidatkinji. Postoji teoretska mogućnost da se zakon promijeni za dvije ili pet godina. Da se održi referendum, to ne bi bilo moguće jer referendumsku odluku možete mijenjati samo referendumom.
Zagreb, 11. rujna 2019. Održana je Skupština sindikata ATLANTIC TRADE-a na kojoj je izabrano novo Predsjedništvo u sastavu: Tomislav Rajković, Igor Dinjar, Vladimir Briški i Nebojša Miljuš. Za predsjednika sindikata ATLANTIC TRADE-a izabran je Tomislav Rajković, a za dopredsjednika Igor Dinjar.
Na Skupštini su izabrani i novi članovi Nadzornog odbora i Statutarne komisije te su usvojene izmjene i dopune statuta Sindikata.
Jutarnji list, Organizatori sindikalne inicijative “67 je previše” u ponoć su na središnjem zagrebačkom trgu objavili da su prikupili više od 600.000 potpisa građana za raspisivanje referenduma kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina, a održavanje referenduma očekuju početkom rujna.
‘IDEMO NA REFERENDUM!’ Inicijativa ’67 je previše’ prikupila više od 600.000 potpisa: ‘Uspjeli smo! Nijedna vlada ovo ne smije ignorirati’
Točno u ponoć 12. svibnja, kada je službeno završilo dvotjedno prikupljanje potpisa, na Trgu bana Josipa Jelačića je nacionalna koordinatorica inicijative “67 je previše” Mirela Bojić na konferenciji za novinare objavila da je inicijativa “67 je previše” uspjela.
Istaknula je da su prema podacima koji su joj pristigli prije dva sata prikupili više od 600.000 potpisa građana, i dodala da potpisi stižu i dalje a stizat će i u narednim danima cijeli tjedan.
Rekla je da sindikati zahvaljuju svim građanima koji su im dali svoj potpis na inicijativu – mladima, umirovljenicima. Kazala je da su ljudi tražili njihove štandove, prelazili iz jednog dijela grada u drugi da bi ostavili svoj potpis na njihovim potpisnim knjižicama.
Zahvala građanima i volonterima
“Umirovljenici, stari ljudi sa drhtavim rukama su potpisivali na naše potpisne knjižice. Dakle, i mladi i stari i oni srednjih godina su shvatili koliko je ovo važno za sve nas, koliko je ovo važno za cijelu našu državu i za budućnost svih nas”, rekla je Bojić.
Zahvalila je i svim volonterima, aktivistima na štandovima, svim građanima koji su se pridružili, volontirali s njihovim kolegama na štandovima. Rekla je kako je “vrijeme bilo ružno, stajali su i po kiši, ništa im nije smetalo, svaki potpis je bio važan te je upravo zbog toga i taj broj od više od 600.000 potpisa, jer da nije bilo njih, da nije bilo građana koji su ovo prepoznali kao svoje pitanje, kao ono što je jedino važno u ovome trenutku, ništa od ovoga se ne bi dogodilo”.
“Ponovno se zahvaljujem svima koji su svojim potpisom, svojim stajanjem na štandu, svim drugim što su napravili za ovih 15 dana omogućili da hrvatski građani izađu na referendum i da izaberu ono što je za njih bolje, a ne nešto što im se nameće. Želimo da ovo bude primjer da hrvatski građani mogu napraviti nešto, da mogu napraviti promjenu, da mogu dići svoj glas, da ga mogu pokazati. Više od 600.000 potpisa u Republici Hrvatskoj puno govori o ovoj inicijativi i o svemu drugome”, rekla je Bojić te poručila: “Građani, uspjeli smo, nešto možemo zajedno pokrenuti, nešto možemo promijeniti”.
Nakon toga, Bojić je simbolički u zrak pustila balon na kojem je pisalo 67, kako bi, kako je rekla, “ova 67-ica odletjela što dalje i da se nikada više ne vrati”. Nakon toga rekla je kako se sada stvarno lakše diše i simbolički uzela Bronhi bombon.
Na kraju je zahvalila i medijima koji su ih, kako je rekla, jako dobro, objektivno, korektno, s puno informacija i s puno priloga pratili kroz 15 dana prikupljanja potpisa, te im poručila da su i oni doprinijeli da je ta brojka ovako visoka.
Potpisi će biti predani za deset dana ili dva tjedna
Na pitanje kada će se s potpisima zaputiti u Hrvatski sabor, Bojić je rekla kako ne može reći točan dan kada će to biti, ne zna hoće li to biti za deset dana ili za dva tjedna, jer sve ovisi o tome koliko potpisa preko 600.000 bude i koliko zapravo posla budu imali.
Sindikalna inicijativa “67 je previše” je 27. travnja u ponoć na Trgu bana Jelačića počela prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina.
Ministarstvo uprave utvrdilo je da je u registru birača 27. travnja 2019. bilo upisano ukupno 3.735.680 birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj te da je za raspisivanje sindikalnog referenduma “67 je previše” potrebno skupiti najmanje 373.568 potpisa.
Bojić je objasnila je kako očekuju da će do kraja idućeg tjedna sve liste iz cijele Hrvatske doći u Zagreb u njihov ured, kada će onda prvo oni, kao Organizacijski odbor, pregledati sve liste i napraviti prvu korekciju jer ne žele nositi potpise koji nisu korektni, odnosno ispravni.
“Mi ćemo sve liste pregledati, spremit ćemo ih, pripremiti u kutije pitanje, obrazloženje i onda ćemo se uputiti u Hrvatski sabor, kako to i sam Zakon o referendumu nalaže. Kada će to biti – je li to deset dana, je li to dva tjedna, sve ovisi o tome koliko lista na kraju bude, koliko tih potpisa preko tih 600.000 bude i koliko zapravo posla budemo imali. Mi ćemo se potruditi, naravno, da to što prije učinimo, ali, evo, to je veoma onako velik, težak fizički posao, dat ćemo sve od sebe. To je ono baš mukotrpan posao”, kazala je.
Upitana je li se boje opstrukcija, Bojić je kazala da su opstrukcije u ovoj državi na žalost postale “kao nekakvo pravilo”.
“Ali, ono što mislim u ovom trenutku kad izgovaram da je prikupljeno više od 600.000 potpisa, ja mislim da to ni jedna Vlada ne može ni ne smije ignorirati. To je toliko velika brojka hrvatskih građana koji su svojim potpisom zapravo rekli da ovakvu mirovinsku reformu ne žele. Ni jedna Vlada, pa ni hrvatska Vlada, ne smije ovo ignorirati i mora pustiti svoje građane da imaju onaj institut, da koriste institut koji im Zakon o referendumu daje – a to je da izađu na referendum koji su sami htjeli”, poručila je Bojić.
(Darko Pajić, Novi list) Aktualna hrvatska vlada misli da su građani Hrvatske beskrajno glupi. Toliko podcjenjivanja zdravog razuma kao u plaćenom propagandnom spotu protiv referendumske inicijative »67 je previše« nije viđeno odavno.
Našim novcem platili su propagandnu kampanju protiv nas samih i sad valjda očekuju da ljudi krenu posipati katranom i perjem volontere koji skupljaju potpise po ulicama hrvatskih trgova i gradova, a one zabludjele ovce, što su već potpisale referendum, da se po mogućnosti ritualno spale, jer u svojemu beznadnom tupilu i »nekuženju« nisu gledali prosvjetiteljsku reklamu i shvatili koliki zločin čine protiv Hrvatske, protiv sebe, protiv budućnosti vlastite djece, naših majki, očeva i baka, protiv svih, svega i svakoga tko u ovoj zemlji još diše, a iz nekog razloga još nije otišao u Njemačku, Švicarsku, Irsku…
Našim novcem naša vlada platila je oglas u kojemu se hvale kako su oni, baš oni, »osigurali dugoročnu održivost mirovinskog sustava i nisu zadužili našu djecu«, dakle napravili su ono što nitko prije njih još nije uspio. Koji genijalci! A onda naša vlada nama, baš svima nama, poručuje kako ćemo zbog svih onih protuha što se protive radu do 67. godine imati manje mirovine, kako ćemo zbog tih mufljuza i zgubidana čak 45 milijardi kuna ostaviti duga našoj djeci i unucima. Pa što oni misle!? Kakvi su to ljudi? Njima su očito podmukli izdajnici, ne može se ništa drugo zaključiti. Neradnička gamad, koja možda i radi cijeli život, ali sad odjednom baš neće još tih par godinica. Ko’ da je to nešto.
Hvali se naša vlada i konkretnim brojkama. Oni su povećali mirovine za 7,54 posto, naravno ne kažu da je to 50 do 70 kuna za one prosječne i manje, ne kažu da je inflacija i tu brutalno mizernu svotu ionako već požderala, jer oni valjda misle da se s penzijom od 2.570 kuna može puno više nego s 2.500 kuna, može biti vjeruju kako sad imamo horde raskalašenih umirovljenika što se cijele zime izležavaju po Bahamima i Maldivima umjesto da skupljaju boce i kopaju po smeću kao dosad.
Oni nam i objašnjavaju, jer to tupom hrvatskom mozgu nije lako samom dokučiti, kako neće svi morati raditi do 67. nego samo oni koji nemaju 41. godinu staža, ali tu, kao da je to nebitno, ne kažu da je posao sa 18 užasno teško naći, da su ti poslovi loši, a plaće male, da se fakultet ne može završiti prije 25. godine, pa se ni 41. godina staža ne može nakupiti do 67., oni prigodno zaboravljaju reći koliko će vas drastično penalizirati ako odete ranije u mirovinu, recimo u 63. godini i s 35 godina staža, čak i ako ste se razboljeli, pa ne možete više, oni vam ne kažu da će vam u tom slučaju zagarantirano bijedna mirovina biti još bjednija. Je… se njima, oni su osigurali održivost mirovinskog sustava.
Ali, ono što iritira još više je generalni reklamni stav naše vlade koji kaže kako su svi građani ove zemlje krivi što su većinom siromašni. Podjednako. I zato moraju raditi duže. Oni odjednom ne znaju tko je na stotine poduzeća devedesetih izručio kao na pladnju stranačkim tajkunima, ne sjećaju se da su skoro dva desetljeća problem masovnih otkaza u tim pokradenim, opustošenim i rasprodanim pogonima rješavali jednako masovnim prijevremenim umirovljenjima stvarajući pritom horde nezaposlenih, koje su na kraju otišle iz ove zemlje ili u nju, ili u mirovinu.
Ne sjećaju se ni povlaštenih mirovina, saborskih zastupnika i državnih dužnosnika s penzijama od desetak tisuća kuna, koje ćemo i dalje imati i plaćati reformi unatoč, ne sjećaju se niti tisuća radno sposobnih branitelja koje su umirovili, iako nisu morali. Zaboravili su da su oni, baš oni, prodali banke, koje odnose ogromnu dobit iz ove zemlje, prodali su i HT i Inu, pustili Todorića u Agrokoru da radi što god ga je volja, a trošenje našeg novca u Uljaniku kontrolirali s koncentracijom teške pijančine, koja uvijek loče do iznemoglosti.
Na znam za vas, ali ja se za to ne osjećam odgovoran. Može bit’, naš državni proračun bez svih ovih navedenih i mnogih drugih nespomenutih gluposti, ne bi bio tako jadan, kao i mirovinski sustav.
Ministar rada, koji navodno radi u našu korist, Marko Pavić, ne želi otkriti koliko koštaju ovi »divni« reklamni spotovi, ali se hvali kako je pomogao umirovljenicima da ne budu usamljeni tako što im je omogućio da u penziji mogu raditi. Pavić u poodmakloj dobi sigurno neće morati raditi čak i ako bude usamljen. Njemu će izračun biti sigurno povoljniji. Tako je to kad si u politici. Za skoro ništa odgovoran, a plaća dobra. Kao i mirovina. Zato valja potpisati referendum. I zapamtiti. Za našu vladu mi smo neradnici i izdajnici. Fino! A što su tek oni?
http://www.novilist.hr/Komentari/Blogovi/Eto-ti-bloga-Darka-Pajica/DARKO-PAJIC-Bijeda-i-glupost-mirovinske-reforme?meta_refresh=true
U četvrtak 4. travnja 2019. godine održana je konferencija o mirovinskom sustavu pod nazivom Zašto je 67 previše koju su organizirali Zaklada Friedrich Ebert i inicijativa 67 je previše.
Na prvoj panel raspravi iznesena su međunarodna iskustva o dobnim granicama umirovljenja te demografskim i socijalo osjetljivim aspektima rada iza 65. godine života. Iznesena su belgijska iskustva gdje je vlast također bez kvalitetne rasprave podigla dob umirovljenja na 67 godina. Istaknuto je da je problem u redistribuciji bogatstva i osiguravanju novca za radnike koji su ga svojim radom zaradili kao i u činjenici da se taj novac ne ulaže u ljude nego isključivo u kompanije. Austrijska iskustva primjer su osvještenih mirovinskih politika i sveobuhvatne reforme kojom se uspjelo pronaći rješenje bez podizanja dobi umirovljenja.
Zaključeno je da da će se povišenjem dobi umirovljenja samo povećati broj umirovljenika jer većina neće izdržati do propisane dobi umirovljenja. Također, stručnjaci su kritizirali zakonska rješenja vlada koje žrtvuju socijalne politike u korist neoliberalnih koje zanima isključivo rast i profit, a ne čovjek.
U drugoj panel raspravi govorilo se o prijevremenom umirovljenju te o nepovoljnim uvjetima na tržištu rada za starije osobe. Stručnjaci su istaknuli da je problem što se većina financijskih troškova prebacuje na mirovinski sustav kroz masovno umirovljenje te da zato rješenja treba tražiti u poboljšanju uvjeta za starije osobe uzimajući u obzir specifične zdravstvene i socijalne politike.
Zaključeno je da donošenje političkih odluka bez dijaloga sa sindikatima, radnicima i stručnjacima isključuje multiperspektivnost i humanost koju takva pitanja zahtjevaju te da se zbog toga svakako treba angažiranije pristupiti referendumskoj inicijativi 67 je previše.
Udruga radničkih sindikata Hrvatske se pridružuje sindikalnoj referendumskoj inicijativi „67 je previše“. Prikupljanje potpisa počinje 27. travnja 2019. godine, a cilj je prikupiti dovoljan broj potpisa potreban za raspisivanje referenduma na kojem bi se građani mogli izjasniti o prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Prikupljanjem potpisa za referendum traži se izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju i ukidanje mirovinske reforme koju je izglasao Hrvatski sabor, a protiv koje su sindikati upozoravali na prosvjedu u listopadu 2018. godine gdje je i najavljeno prikupljanje potpisa.
Referendumsko pitanje formulirano je kao zakonski prijedlog izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.
Njime se predlaže:
• odlazak u starosnu mirovinu sa 65 godina i 15 godina mirovinskog staža.
• pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u dobi od 60 godina i 35 godina mirovinskog staža.
• Smanjenje penalizacije zbog odlaska u prijevremenu mirovinu s 0,3% na 0,2%
• Odgađanje poravnavanja dobne granice žena i muškaraca za odlazak u mirovinu do 2029. godine.
Prema trenutnom zakonu, svi rođeni 1963. godine i kasnije, odnosno oni koji su danas mlađi od 56 godina, morat će raditi do 67 godina starosti, osim ako ranije ne uspiju skupiti 41 godinu staža. S druge strane, one koji se odluče ili budu primorani na raniji odlazak iz svijeta rada, država sada kažnjava tako da im za svaki mjesec ranijeg umirovljenja mirovinu umanjuje za 0,30 posto (ukupno 18 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu), neovisno o tome koliko imaju radnog staža. Takav je odnos prema hrvatskim radnicima nepravedan i u nesrazmjeru s očekivanim trajanjem života, posebice nakon 65. godine u Republici Hrvatskoj, kao i s činjenicom da najveći broj onih koji odlaze u prijevremenu mirovinu to ne čine vlastitim izborom, već su na to primorani.
Pozivamo sve članove sindikata i ostale građane da se priključe inicijativi „67 je previše“ jer mirovinski sustav je pitanje koje se tiče svih nas radnika, umirovljenika, naše djece i roditelja, supružnika, rođaka i prijatelja.
Referendumsko pitanje:
Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju?
