Održana skupština Sindikata Atlantic trade – a

Zagreb, 11. rujna 2019. Održana je Skupština sindikata ATLANTIC TRADE-a na kojoj je izabrano novo Predsjedništvo u sastavu: Tomislav Rajković, Igor Dinjar, Vladimir Briški i Nebojša Miljuš. Za predsjednika sindikata ATLANTIC TRADE-a izabran je Tomislav Rajković, a za dopredsjednika Igor Dinjar.

Na Skupštini su izabrani i novi članovi Nadzornog odbora i Statutarne komisije te su usvojene izmjene i dopune statuta Sindikata.

Skupljeno više od 600.000 potpisa

Jutarnji list, Organizatori sindikalne inicijative “67 je previše” u ponoć su na središnjem zagrebačkom trgu objavili da su prikupili više od 600.000 potpisa građana za raspisivanje referenduma kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina, a održavanje referenduma očekuju početkom rujna.
‘IDEMO NA REFERENDUM!’ Inicijativa ’67 je previše’ prikupila više od 600.000 potpisa: ‘Uspjeli smo! Nijedna vlada ovo ne smije ignorirati’
Točno u ponoć 12. svibnja, kada je službeno završilo dvotjedno prikupljanje potpisa, na Trgu bana Josipa Jelačića je nacionalna koordinatorica inicijative “67 je previše” Mirela Bojić na konferenciji za novinare objavila da je inicijativa “67 je previše” uspjela.
Istaknula je da su prema podacima koji su joj pristigli prije dva sata prikupili više od 600.000 potpisa građana, i dodala da potpisi stižu i dalje a stizat će i u narednim danima cijeli tjedan.
Rekla je da sindikati zahvaljuju svim građanima koji su im dali svoj potpis na inicijativu – mladima, umirovljenicima. Kazala je da su ljudi tražili njihove štandove, prelazili iz jednog dijela grada u drugi da bi ostavili svoj potpis na njihovim potpisnim knjižicama.
Zahvala građanima i volonterima
“Umirovljenici, stari ljudi sa drhtavim rukama su potpisivali na naše potpisne knjižice. Dakle, i mladi i stari i oni srednjih godina su shvatili koliko je ovo važno za sve nas, koliko je ovo važno za cijelu našu državu i za budućnost svih nas”, rekla je Bojić.
Zahvalila je i svim volonterima, aktivistima na štandovima, svim građanima koji su se pridružili, volontirali s njihovim kolegama na štandovima. Rekla je kako je “vrijeme bilo ružno, stajali su i po kiši, ništa im nije smetalo, svaki potpis je bio važan te je upravo zbog toga i taj broj od više od 600.000 potpisa, jer da nije bilo njih, da nije bilo građana koji su ovo prepoznali kao svoje pitanje, kao ono što je jedino važno u ovome trenutku, ništa od ovoga se ne bi dogodilo”.
“Ponovno se zahvaljujem svima koji su svojim potpisom, svojim stajanjem na štandu, svim drugim što su napravili za ovih 15 dana omogućili da hrvatski građani izađu na referendum i da izaberu ono što je za njih bolje, a ne nešto što im se nameće. Želimo da ovo bude primjer da hrvatski građani mogu napraviti nešto, da mogu napraviti promjenu, da mogu dići svoj glas, da ga mogu pokazati. Više od 600.000 potpisa u Republici Hrvatskoj puno govori o ovoj inicijativi i o svemu drugome”, rekla je Bojić te poručila: “Građani, uspjeli smo, nešto možemo zajedno pokrenuti, nešto možemo promijeniti”.
Nakon toga, Bojić je simbolički u zrak pustila balon na kojem je pisalo 67, kako bi, kako je rekla, “ova 67-ica odletjela što dalje i da se nikada više ne vrati”. Nakon toga rekla je kako se sada stvarno lakše diše i simbolički uzela Bronhi bombon.
Na kraju je zahvalila i medijima koji su ih, kako je rekla, jako dobro, objektivno, korektno, s puno informacija i s puno priloga pratili kroz 15 dana prikupljanja potpisa, te im poručila da su i oni doprinijeli da je ta brojka ovako visoka.
Potpisi će biti predani za deset dana ili dva tjedna

Na pitanje kada će se s potpisima zaputiti u Hrvatski sabor, Bojić je rekla kako ne može reći točan dan kada će to biti, ne zna hoće li to biti za deset dana ili za dva tjedna, jer sve ovisi o tome koliko potpisa preko 600.000 bude i koliko zapravo posla budu imali.

Sindikalna inicijativa “67 je previše” je 27. travnja u ponoć na Trgu bana Jelačića počela prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina.

Ministarstvo uprave utvrdilo je da je u registru birača 27. travnja 2019. bilo upisano ukupno 3.735.680 birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj te da je za raspisivanje sindikalnog referenduma “67 je previše” potrebno skupiti najmanje 373.568 potpisa.

Bojić je objasnila je kako očekuju da će do kraja idućeg tjedna sve liste iz cijele Hrvatske doći u Zagreb u njihov ured, kada će onda prvo oni, kao Organizacijski odbor, pregledati sve liste i napraviti prvu korekciju jer ne žele nositi potpise koji nisu korektni, odnosno ispravni.

“Mi ćemo sve liste pregledati, spremit ćemo ih, pripremiti u kutije pitanje, obrazloženje i onda ćemo se uputiti u Hrvatski sabor, kako to i sam Zakon o referendumu nalaže. Kada će to biti – je li to deset dana, je li to dva tjedna, sve ovisi o tome koliko lista na kraju bude, koliko tih potpisa preko tih 600.000 bude i koliko zapravo posla budemo imali. Mi ćemo se potruditi, naravno, da to što prije učinimo, ali, evo, to je veoma onako velik, težak fizički posao, dat ćemo sve od sebe. To je ono baš mukotrpan posao”, kazala je.

Upitana je li se boje opstrukcija, Bojić je kazala da su opstrukcije u ovoj državi na žalost postale “kao nekakvo pravilo”.

“Ali, ono što mislim u ovom trenutku kad izgovaram da je prikupljeno više od 600.000 potpisa, ja mislim da to ni jedna Vlada ne može ni ne smije ignorirati. To je toliko velika brojka hrvatskih građana koji su svojim potpisom zapravo rekli da ovakvu mirovinsku reformu ne žele. Ni jedna Vlada, pa ni hrvatska Vlada, ne smije ovo ignorirati i mora pustiti svoje građane da imaju onaj institut, da koriste institut koji im Zakon o referendumu daje – a to je da izađu na referendum koji su sami htjeli”, poručila je Bojić.

Bijeda i glupost mirovinske reforme

(Darko Pajić, Novi list) Aktualna hrvatska vlada misli da su građani Hrvatske beskrajno glupi. Toliko podcjenjivanja zdravog razuma kao u plaćenom propagandnom spotu protiv referendumske inicijative »67 je previše« nije viđeno odavno.

Našim novcem platili su propagandnu kampanju protiv nas samih i sad valjda očekuju da ljudi krenu posipati katranom i perjem volontere koji skupljaju potpise po ulicama hrvatskih trgova i gradova, a one zabludjele ovce, što su već potpisale referendum, da se po mogućnosti ritualno spale, jer u svojemu beznadnom tupilu i »nekuženju« nisu gledali prosvjetiteljsku reklamu i shvatili koliki zločin čine protiv Hrvatske, protiv sebe, protiv budućnosti vlastite djece, naših majki, očeva i baka, protiv svih, svega i svakoga tko u ovoj zemlji još diše, a iz nekog razloga još nije otišao u Njemačku, Švicarsku, Irsku…

Našim novcem naša vlada platila je oglas u kojemu se hvale kako su oni, baš oni, »osigurali dugoročnu održivost mirovinskog sustava i nisu zadužili našu djecu«, dakle napravili su ono što nitko prije njih još nije uspio. Koji genijalci! A onda naša vlada nama, baš svima nama, poručuje kako ćemo zbog svih onih protuha što se protive radu do 67. godine imati manje mirovine, kako ćemo zbog tih mufljuza i zgubidana čak 45 milijardi kuna ostaviti duga našoj djeci i unucima. Pa što oni misle!? Kakvi su to ljudi? Njima su očito podmukli izdajnici, ne može se ništa drugo zaključiti. Neradnička gamad, koja možda i radi cijeli život, ali sad odjednom baš neće još tih par godinica. Ko’ da je to nešto.

Hvali se naša vlada i konkretnim brojkama. Oni su povećali mirovine za 7,54 posto, naravno ne kažu da je to 50 do 70 kuna za one prosječne i manje, ne kažu da je inflacija i tu brutalno mizernu svotu ionako već požderala, jer oni valjda misle da se s penzijom od 2.570 kuna može puno više nego s 2.500 kuna, može biti vjeruju kako sad imamo horde raskalašenih umirovljenika što se cijele zime izležavaju po Bahamima i Maldivima umjesto da skupljaju boce i kopaju po smeću kao dosad.

Oni nam i objašnjavaju, jer to tupom hrvatskom mozgu nije lako samom dokučiti, kako neće svi morati raditi do 67. nego samo oni koji nemaju 41. godinu staža, ali tu, kao da je to nebitno, ne kažu da je posao sa 18 užasno teško naći, da su ti poslovi loši, a plaće male, da se fakultet ne može završiti prije 25. godine, pa se ni 41. godina staža ne može nakupiti do 67., oni prigodno zaboravljaju reći koliko će vas drastično penalizirati ako odete ranije u mirovinu, recimo u 63. godini i s 35 godina staža, čak i ako ste se razboljeli, pa ne možete više, oni vam ne kažu da će vam u tom slučaju zagarantirano bijedna mirovina biti još bjednija. Je… se njima, oni su osigurali održivost mirovinskog sustava.

Ali, ono što iritira još više je generalni reklamni stav naše vlade koji kaže kako su svi građani ove zemlje krivi što su većinom siromašni. Podjednako. I zato moraju raditi duže. Oni odjednom ne znaju tko je na stotine poduzeća devedesetih izručio kao na pladnju stranačkim tajkunima, ne sjećaju se da su skoro dva desetljeća problem masovnih otkaza u tim pokradenim, opustošenim i rasprodanim pogonima rješavali jednako masovnim prijevremenim umirovljenjima stvarajući pritom horde nezaposlenih, koje su na kraju otišle iz ove zemlje ili u nju, ili u mirovinu.

Ne sjećaju se ni povlaštenih mirovina, saborskih zastupnika i državnih dužnosnika s penzijama od desetak tisuća kuna, koje ćemo i dalje imati i plaćati reformi unatoč, ne sjećaju se niti tisuća radno sposobnih branitelja koje su umirovili, iako nisu morali. Zaboravili su da su oni, baš oni, prodali banke, koje odnose ogromnu dobit iz ove zemlje, prodali su i HT i Inu, pustili Todorića u Agrokoru da radi što god ga je volja, a trošenje našeg novca u Uljaniku kontrolirali s koncentracijom teške pijančine, koja uvijek loče do iznemoglosti.

Na znam za vas, ali ja se za to ne osjećam odgovoran. Može bit’, naš državni proračun bez svih ovih navedenih i mnogih drugih nespomenutih gluposti, ne bi bio tako jadan, kao i mirovinski sustav.
Ministar rada, koji navodno radi u našu korist, Marko Pavić, ne želi otkriti koliko koštaju ovi »divni« reklamni spotovi, ali se hvali kako je pomogao umirovljenicima da ne budu usamljeni tako što im je omogućio da u penziji mogu raditi. Pavić u poodmakloj dobi sigurno neće morati raditi čak i ako bude usamljen. Njemu će izračun biti sigurno povoljniji. Tako je to kad si u politici. Za skoro ništa odgovoran, a plaća dobra. Kao i mirovina. Zato valja potpisati referendum. I zapamtiti. Za našu vladu mi smo neradnici i izdajnici. Fino! A što su tek oni?

http://www.novilist.hr/Komentari/Blogovi/Eto-ti-bloga-Darka-Pajica/DARKO-PAJIC-Bijeda-i-glupost-mirovinske-reforme?meta_refresh=true

Oglas

Konferencija Zašto je 67 previše

U četvrtak 4. travnja 2019. godine održana je konferencija o mirovinskom sustavu pod nazivom Zašto je 67 previše koju su organizirali Zaklada Friedrich Ebert i inicijativa 67 je previše.
Na prvoj panel raspravi iznesena su međunarodna iskustva o dobnim granicama umirovljenja te demografskim i socijalo osjetljivim aspektima rada iza 65. godine života. Iznesena su belgijska iskustva gdje je vlast također bez kvalitetne rasprave podigla dob umirovljenja na 67 godina. Istaknuto je da je problem u redistribuciji bogatstva i osiguravanju novca za radnike koji su ga svojim radom zaradili kao i u činjenici da se taj novac ne ulaže u ljude nego isključivo u kompanije. Austrijska iskustva primjer su osvještenih mirovinskih politika i sveobuhvatne reforme kojom se uspjelo pronaći rješenje bez podizanja dobi umirovljenja.
Zaključeno je da da će se povišenjem dobi umirovljenja samo povećati broj umirovljenika jer većina neće izdržati do propisane dobi umirovljenja. Također, stručnjaci su kritizirali zakonska rješenja vlada koje žrtvuju socijalne politike u korist neoliberalnih koje zanima isključivo rast i profit, a ne čovjek.
U drugoj panel raspravi govorilo se o prijevremenom umirovljenju te o nepovoljnim uvjetima na tržištu rada za starije osobe. Stručnjaci su istaknuli da je problem što se većina financijskih troškova prebacuje na mirovinski sustav kroz masovno umirovljenje te da zato rješenja treba tražiti u poboljšanju uvjeta za starije osobe uzimajući u obzir specifične zdravstvene i socijalne politike.
Zaključeno je da donošenje političkih odluka bez dijaloga sa sindikatima, radnicima i stručnjacima isključuje multiperspektivnost i humanost koju takva pitanja zahtjevaju te da se zbog toga svakako treba angažiranije pristupiti referendumskoj inicijativi 67 je previše.

Inicijativa “67 je previše”

Udruga radničkih sindikata Hrvatske se pridružuje sindikalnoj referendumskoj inicijativi „67 je previše“. Prikupljanje potpisa počinje 27. travnja 2019. godine, a cilj je prikupiti dovoljan broj potpisa potreban za raspisivanje referenduma na kojem bi se građani mogli izjasniti o prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Prikupljanjem potpisa za referendum traži se izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju i ukidanje mirovinske reforme koju je izglasao Hrvatski sabor, a protiv koje su sindikati upozoravali na prosvjedu u listopadu 2018. godine gdje je i najavljeno prikupljanje potpisa.
Referendumsko pitanje formulirano je kao zakonski prijedlog izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.
Njime se predlaže:
• odlazak u starosnu mirovinu sa 65 godina i 15 godina mirovinskog staža.
• pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u dobi od 60 godina i 35 godina mirovinskog staža.
• Smanjenje penalizacije zbog odlaska u prijevremenu mirovinu s 0,3% na 0,2%
• Odgađanje poravnavanja dobne granice žena i muškaraca za odlazak u mirovinu do 2029. godine.
Prema trenutnom zakonu, svi rođeni 1963. godine i kasnije, odnosno oni koji su danas mlađi od 56 godina, morat će raditi do 67 godina starosti, osim ako ranije ne uspiju skupiti 41 godinu staža. S druge strane, one koji se odluče ili budu primorani na raniji odlazak iz svijeta rada, država sada kažnjava tako da im za svaki mjesec ranijeg umirovljenja mirovinu umanjuje za 0,30 posto (ukupno 18 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu), neovisno o tome koliko imaju radnog staža. Takav je odnos prema hrvatskim radnicima nepravedan i u nesrazmjeru s očekivanim trajanjem života, posebice nakon 65. godine u Republici Hrvatskoj, kao i s činjenicom da najveći broj onih koji odlaze u prijevremenu mirovinu to ne čine vlastitim izborom, već su na to primorani.
Pozivamo sve članove sindikata i ostale građane da se priključe inicijativi „67 je previše“ jer mirovinski sustav je pitanje koje se tiče svih nas radnika, umirovljenika, naše djece i roditelja, supružnika, rođaka i prijatelja.
Referendumsko pitanje:
Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju?

Potpisan kolektivni ugovor za Croatia Airlines

Zagreb 12. veljače 2019. Samostalni hrvatski sindikat zaposlenika u zrakoplovstvu, jedan od udruženih sindikata u URSH potpisao je s poslodavcem Croatia Airlines kolektivni ugovor. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

Nakon više od dvije godine trajanja kolektivnih pregovora, Croatia Airlines i njezina dva reprezentativna sindikata, koji predstavljaju sve grupe radnika, danas su potpisali novi kolektivni ugovor. Ugovor je potpisan na razdoblje od pet godina, za razliku od prijašnjih koji su potpisivani na najviše dvije godine.

Novi kolektivni ugovor u okvirima je realnih financijskih mogućnosti kompanije, a dodatan prostor u postizanju dogovora donijele su Izmjene pravila o porezu na dohodak, koje su omogućile uvođenje novih neoporezivih primitaka.

Ovom prilikom vrijedi podsjetiti kako je prijašnji kolektivni ugovor istekao 31. prosinca 2016. godine, ali da ga je Croatia Airlines proteklih 25 mjeseci produženo primjenjivala i tako sačuvala dostignutu razinu socijalnih prava radnika.

Zajednički je stav Uprave i sindikata da je novim kolektivnim ugovorom osiguran dugotrajan socijalni mir, što je važna pretpostavka za redovito i stabilno poslovanje, osobito tijekom turističke sezone u kojoj kompanija ostvaruje najveće prihode.

Danas potpisani ugovor ima i veliku važnost za sljedeću razvojnu fazu Croatia Airlinesa u kojoj je cilj pronaći strateškog partnera tvrtke u skladu s Nacionalnim programom reformi Vlade Republike Hrvatske. Dogovorom sa sindikatima ostvarene su i pretpostavke za redovno poslovanje u budućnosti i bitno je smanjeno nezadovoljstvo pojedinih grupa radnika, što je pitanje s kojim se sve češće suočavaju europski avioprijevoznici te posljedično njihovi putnici. Zbog toga se očekuje da će ovaj ugovor pozitivno djelovati na konkurentnost hrvatskoga nacionalnog prijevoznika te stvaranje kvalitetnije tržišne pozicije u budućnosti, uz stalnu fokusiranost na potrebe i zadovoljstvo putnika.

Sindikati Croatia Airlines poručili da će se boriti za njen opstanak

24.05.2018. (24 Sata), Radnici Croatia Airlinesa borit će se za očuvanje svoje kompanije, a očekuju i da premijer Andrej Plenković ozbiljno shvati situaciju i postavi upravu Croatia Airlinesa u punom mandatu, zaključci su s u četvrtak održanog skupa radnika hrvatskog nacionalnog zračnog prijevoznika.
“Zaključak samog skupa je da se nećemo predati bez borbe, da ćemo se svakako boriti za očuvanje Croatia Airlinesa. Poručili bi premijeru, kao ključnoj osobi za Croatia Airlinesu kao predstavniku vlasnika, da se prestane igrati sa sudbinama radnika, da prestane igrati igre i igrice oko postavljanja uprave, da prestane se baviti iščitavanjem hotmailova dok jedna cijela industrija, zrakoplovna industrija preko noći nestaje. Želimo da pokaže da Uprava uživa povjerenje Vlade RH, a ako nisu sposobni pronaći upravu koja bi radila u punom mandatu nisu sposobni niti voditi državu”, rekao je nakon skupa u telefonskoj izjavi za Hinu predsjednik Samostalnog hrvatskog sindikata zaposlenika u zrakoplovstvu Tomislav Rajković.
Ističe i kako od Uprave očekuju da proaktivno djeluje u skladu s izazovima, da bude energičnija, da brže reagira na promjene i okolnosti u poslovanju i da brže donosi ključne odluke koje ne trpe čekanje.

Sindikati organizirali prosvjed povodom 1. Maja – međunarodnog praznika rada

01.05.2018. Prosvjed pod nazivom “Za reforme za ljude” povodom Međunarodnog praznika rada organizirali su Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata.
Povorka prosvjednika okupila se jutros pred Radničkim domom u Zagrebu odakle su krenuli prema Maksimiru gdje su poručili vladajućima da traže veća prava za hrvatske radnike, pravedne plaće, bolje uvjete rada, kvalitetno obrazovanje, dostojanstvenu starost.
Sudionicima povorke pridružili su se i brojni prosvjednici iz drugih dijelova Hrvatske, koji su organizirano autobusima stigli iz cijele Hrvatske noseći transparente, državne i sindikalne zastave.